Avo Lafae Nia Visita
By realidade timor Monday, December 14, 2015 Category , Historia , Slider , Timor , Turismu
Avo Lafaek sira sempre hakat mai bebeik iha tasi ibun sira ne’ebe besik loos iha cidade laran no tasi ibun sira ne’ebe atrai ita nia turista sira, ita lahatene dala hira ona mak Avo Lafaek sira mosu ne’e avo ida deit ,signifika, Avo Lafaek Antonio deit mak mai ka ou Joao, Vicenti no sira seluk tan tamba ita labele identifika.
Ita nia maluk barak ne’ebe mak kuriusu tebes hare Avo Lafaek nia presensia iha fatin sira importante hanesan Palacio, Pantai Kelapa, no area Branka. wainhira Avo Lafaek mosu iha Palacio Governu, maluk barak mak ho nia kuriusu fiar katak avo lafaek mai lori ho nia sinal, sinal ba governu sira no mos ba cidadaun Timor, ema barak ba hasai foto selfie, groupu no seluk-seluk tan, no mos lori ayam potong fo han nia Lafaek, no foto barak mak espaila iha Facebook no redi sosiais seluk-seluk.
![]() |
Iha Dia 6 de Novembro Lafaek mai visita Palacu Governo ho kondisaun hamlaha no ema barak fo han nia ho ayam potong |
Iha minutu ruma ita husu ona ka lae ba ita nia a’an katak, ho presente Avo Lafaek nian ne’ebe besik mai ita leet no hamosu aan iha fatin turismu sira ne’e bele afeita ba ita nia nasaun iha parte Turismu nian?, rikusoi ita nian rain ne’ebe mak principal loos maka Turismu, fatin barak loos mak untouched = liman seidauk kona, tamba ne’e mak atrai tebes Turismu sira iha mundu tomak, no agora ho redis sosiais barak-barak ema bele dereitamente asesu ba informasaun kona ba Timor nian, ita bele argulho tebes ho Avo Lafaek nia presensa mai ita leet no hasai foto selfiefie barak-barak maibe ita mos hanoin kalae kuandu wainhira Turista sira ne’ebe mak bele asesu ba informasaun nian ne’e bele afeita sira nia komfiasa atu mai visita Timor?, no liu-liu mak ita lori ayam potong ba fo han hela deit avo, tempo ida keta Avo Lafaek mosu mai no ita ida gosta fo han ayam potong ne’e laiha maibe labarik ruma mak haris besik hela iha fatin ne’eba ou pior liu maka Turista ruma haris besik iha ne’eba mak avo lafaek ataka sira? sim, ita hotu fiar avo lafaek so tata ema sira halo sala, mas ita mo’os lahatene tipu salah oinsa mak lakona avo nia laran no ita ema kriatura hotu iha salah ne’ebe mak diferensia..heheheh,,ne’e mos kestaun ida. Ida ne’e buat ne’ebe mak ita tenki tau matan moo’s nudar cidadaun no mo’os liu liu ba governu relevante , sei ita husik bebeik mak insedenti ruma akontese entaun bele halo afeita boot ba ita nia riku soin iha parte turismu nian, iha nasaun balun hanesan Australia ema labele hari’is tasi ho libre, parte tasi barak tebes mak sira tenki tau redi haleu tia hanesan pesina oan ida deit tamba fatin sira ne’e la seguru, maibe ita nia nasaun Timor- Teste ita bele haris tasi iha ne;ebe deit, husi Dili bele haris to’o ba Jaco tamba tasi sira ne’e seguru hotu, maibe agora ho presensa avo lafaek nian ne’ebe mak gosta visita tebes ita nesei la halo problema, no oinsa mak it labele buka meus ruma atu resolve tok antes problema mosu? Epidose tuir mai sei ho istoria la hanesan.
Hakerek nain : Armando Da Silva
Edukasaun mak dalan ba Dezenvolvimentu
By realidade timor Saturday, December 12, 2015 Category , Dezemvolvementu Eduksaun , Slider , Timor
Sei
ita hakarak troka Timor no hare Timor ne’e hakat ba oin dunik saida mak ita
tenki halo?
![]() |
Sources husi Asia Foundation, iha dia 14 Setembro 2011. Labarik sira asesu ba livro nebe hetan tulun husi Asia. |
Lalika
mehi naruk, mehi boot liu, mehi klean liu no mehi nafatin deit, ita bele troka
Timor iha tinan hirak mai kuandu ita iha hanoin diak, ita lalika mehi klean liu
no mehi liu tia nasaun abansadu sira, saida mak ita persisa hanesan nasaun foin
mak dezenvolve bele halo? Saida mak ita tenki tau atensaun liu lori atu troka
nasaun nia mentalidade? EDUKASAUN, edukasaun mak savi para atu dezenvolve
nasaun ida, ita halao ona ka evaluasaun tinan- tinan ba graduadu sira husi
eskola publiku ? Sira nain hira mak bele kualifika ona atu hetan valor diak iha
exame ikus, ou bele liu ba Universidade? ita so’o bele hare deit dadus sai ho
valor diak ne’e mai husi deit eskola privadu sira nian maibe kasihan eskola
publiku sira tenki nonton deit tamba sira labele qualifika sira nia aan ho
eskola privadu sira. Ida nee sei nia sala? estudante sira?, ita lakon jovem
barak nia futuru tinan-tinan , maibe ita lakoi hare ba ida ne'e ita masa bodoh
tia, sira laos Timor oan ka? Sira mos labele mehi atu participa iha dezenvolve
ba sira nia aan, familia no ba nasaun ne’e ka?ita iha ona konsensia para husu
ba ita nia a’an ka lae?husu ba ita nia aan!! Labarik barak husi eskola publiku
tinan tinan labele compete, ne’e labarik nia sala ka tamba sira eskola iha
eskola publiku? ou sira nia inan aman mak sala? tamba tenki hatama sira ba
eskola publiku tamba laiha kapasidade para selu sira nia oan atu ba iha eskola
privadu, ou mestre/a sira mak sala? tamba tenki hanorin eskola 5 ka 6 tan deit
tenki hetan osan uituan. Ita hotu hatene katak labarik sira ne’e iha otas
Pubertas nian ne’ebe iha hormon ida ne’ebe mak halo sira kuriosidade tebes kona
ba sira nia atitude maibe ita iha mestre/a ruma ne’ebe mak iha konseinsia atu
derize sira ? ou ita abondonadu deit sira. Timor labele dezenvolve tamba labarik
sira barak husi eskola publiku ne abondonadu deit tamba sira mos hola parte no
sai hanesan savi ba dezenvolvimentu nian, labarik sira ne’e sei sai jovem. No
Jovem maka forca nasaun nian maibe ho fundasaun ne’ebe mak ladiak sira lakon
sira nia futuru, no wainhira sira barak tebes mak lao sala dalan ho
mentalidade ne’ebe mak ladiak entaun ita nia dezenvolvimentu mo’os sei lao
nafatin iha fatin hotu. Loo’s dunik ema hotu-hotu iha nasaun ida labele ba hotu
Universidade no kaer hotu diploma ka degree maibe ema hotu mos tenki iha
fundasaun diak ida atu dezenvolve mentalidade ne’ebe mak diak atu hasoru moris
ne’e, hanesan sidadaun ida. Atan hau husu ba Governu! Hader ona ba, hadia ona ba
salario ba mestre/a sira para sira bele tau laran no bele foka ba estudante
sira nia futuru. Mestre/a sira maka Heroi ba nasaun ne’e, kuandu Governu respeitu
sira nia servisu no tau importansia a’as ba sira, atan hau fiar dezenvolvimentu
sei mosu. Exemplu hanesan, nasaun Japaun kuandu funu Nagasaki ho Herosimu remata, lider Japaun
nian buka atu kolekta no registu ema , no ema primeiru sira ezizi atu kolekta no
registu ne mak MESTRE/A sira. Tamba sa? Husu ba ita ida-ida nia a’an. No ikus
liu parabens ba alin sira ne’ebe mak foin graduadu husi eskola sekundario no
pre-sekundario iha Timor laran tomak, ba estudante graduadu sekundario sira agora
mak imi foin tama fase ida bolu Jovem no imi mak se hili imi nia dalan ho imi
nia maturidade rasik.
Refleksaun badak husi : Armindo Da Silva